SPORT| UMETNOST| ZDRAVLJE| ŽIVOT| ŽIVOTNI STIL
Lepota Mušice 6
Aleksandar Vasović / 20.01.2011. u 13:48- KOMENTARI: 23
- /
- ČITANOST: 650
- /
- PREPORUKE: 2
- /
- PREPORUČI
- /
Dvadeseti vek … izmedju kolonijalnih, svetskih ratova, okrobarske revolucije, radio aparata, kubanske krize, nesvrstanih, filter cigarete, turbo motora, aviona, televizije, Koreje, Staljina, penicilina, Apola, Rolingstounsa, interneta, veštačkog kuka, Vegete, Harija Džemsa I ostalih dostignuća, čovečanstvo je nastavilo tihu revoluciju u mušičarenju započetu u 19om veku.
Suva I mokra mušica, te nimfa (o tome šta je nimfa, docnije kad se budemo bavili osnovama entomologije) su, zahvaljujući genijalnosti Edvarda Makenzija Skues-a ostale prevashodan način lova na pastrmku I lipljana o kojima piše u knjizi Mala Taktika za Krečnjačkoe Potoke (sadrže visok sadržaj minerala, bistri su i brzi I pogodni za pastrmku I lipljana).
U medjuvremenu je izvesni Vud izmislio impregnirani konac koji je ostajao na površini dok je mušica tonula do lososa koji je plivao tik ispod. Ovo danas ne izgleda kao bog zna kakvo otkriće ali je tada izazvalo revoluciju jer je omogućilo lov na letnjim vodama. Važno je pomenuti I Li Vulfa koji je izmislio dve do danas nezaobilazne mušice – White Wulff I Royal Wulff (o tome kako se vezuju I za šta tačno služe, docnije).
Pred kraj 19-og veka je jedan farmer iz Ajdahoa, neki Trude shvatio da se dlaka iz jelenskog ili kravljeg repa u vodi složi tako da imitira insekta ili ribu pa su namon mnogo probe I pogreške rodjeni takozvanihairwings strimeri koji danas love lososa, a I podosta pastrmke (pukovnik Luis Tompson je naime video Trude-ove velike strimere, pa ih je smanjio I načinio pastrmskim).
Razvoj hemije je učinio da se prirodna sirova svila sve manje koristi za predveze, nego su proizvodjači 30ih počeli da umesto ovoga prave takozvanu Japansku Svilu I da je docnije prodaju pod raznim imenima, npr Telerana Nova, Padrona, Jatgut I Subgut. Osnova je I dalje bila svila iz lutke svilene bube koja se mašinski upredala do željene debljine, pa je kuvana u mešavini tutkala I ekstrakta morske trave, hemijski se sušila I polirala. Iako je proizvod bio sumnjivog kvaliteta, ostao je popularan do 60ih I pojave najlona kakvog ga znamo danas. Jednako je unapredjen I konac.
Izmedju dva rata izmišljen je široki čekrk koji je konačno hvatao dovoljno konca. Firma Malloch je napravila čuveni Sun and Planet (Sunce I planeta), nazvan po tome što je ručica rotirala oko sebe, a istovremeno sa burencetom oko glavne osovine, baš kao što planeta rotira oko sunca.
Sledili su ih Farlow sa Patented Still-Handle Reel, I Cooper Multiplying Reel koji je imao stepen prenosa, pa je jednim okretom ručice dva puta obrtao burence. Imai h I danas, jednako kao I automatskih čekrka koji sami namotavaju konac (i nisu skupi).
Štapovi za pastrmku su uglavnom bili dvodelni, jednoručni, osmougaoni I od cepanog bambusa, izmedju 3,20 metara I 4 metra, a težina im se merila u stotinama grama. Većina štapova za lososa su ostali bitno duži ali su bili i znatno lakši. Ferula (pogledati Lepota Mušice 4) je konačno trijumfovala nad cepanim štapom (gde su se dva koso isečena kraja spajala prstenovima I vezivanjem), iako su se ovi potonji zadržali do 1950ih, a pojedini egzotični autori ih prave I danas.
Nešto pred II svetski rat neki proizvodjači probali su da prave štapove od aluminijuma ili šupljeg čelika, ali su odnosni bili krti, tvrdi ili nepostojani.
Onda su se pojavili štapovi kakvima ih znamo danas, prvo od fiberglasa, pa ugljeničnog vlakna ili čak borona (krti su I uglavnom zaboravljeni) I raznih mešavina svakojakih materijala. Čekrci su postali čudo mašinstva, od avionskog aluminijuma, titanijuma ili grafita. Konac je višeslojan, predvezi su najlonski, konični, plivajući, tonući… Cela industrija koja se bavi mušičarenjem teška je na stotine miliona dolara godišnje.
I tako, dodjosmo do pravog početka priče.
nastaviće se
Нема коментара:
Постави коментар